U posljednju nedjelju 2011. godine Evropska unija (EU) i cijela Evropa, ulaze sa ogromnim teretom finansijske, ekonomske, socijalne i političke krize koju brojni uticajni intelektualci nazivaju pravim imenom – depresijom koja je skoro identična onoj iz 1930-ih godina. Čak i tradicionalno uzdržane moćne organizacije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), bez imalo tipične diplomatičnosti i političke [...]
Prema nedavno objavljenom izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO) nezaposlenost mladih (osobe između 16-30 godina) je u 2011. godini dostigla rizičan nivo u svijetu. ILO mlade ljude karakteriše kao “preplašenu” i “traumatizovanu” generaciju koja se suočava sa visokom nezaposlenošću, povećanom radnom neaktivnošću i tzv. prekarnim radom (zasnovan na fleksigurnosti, službenoj politici zapošljavanja u Evropskoj uniji) u [...]
Prognozirano – ostvareno! Tako bismo na temelju najnovijih podataka o ključnim privrednim i finansijskim pokazateljima mogli vrednovati katastrofično predviđanje, koje su još prije 15 mjeseci nagovještavali najuticajniji globalni ekonomisti, špekulanti i geopolitičari, od Nuriela Rubinija, Džordža Soroša i Džordža Fridmana, do najupućenijih analitičara MMF-a i londonskog Economista, tvrdeći da prva velika svjetska ekonomska kriza u 21. vijeka ima i – drugo dno. Danas, 15 mjeseci poslije nego što je i na lanjskom, proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, bilo zaključeno da je prva velika kriza u 21. vijeku – završena, sve je ponovno neizvjesno i rizično kao i na njezinom početku, u ljeto 2008.
BANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske /RS/ usvojila je danas Nacrt zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se propisuje da je uslov za starosnu penziju 65 godina života.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić istakao je da je najniža granica sa kojom se može ući u ostvarivanje prava na penziju, uz prethodni uslov, 15 godina staža osiguranja.
“Jedan od važnih uslova za sticanje prava na penziju ostvaruje se sa 40 godina staža Read more
Bilo je samo pitanje vremena. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da bi novi zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju RS, čiji je cilj stabilizacija penzionog sistema i zaštita najugroženije kategorije penzionera, trebalo da stupi na snagu 1. januara 2012. godine.
On je precizirao da RS zaključno sa današnjim danom ima 232.000 penzionera i 226.634 radnika, koji su ovaj mjesec primili platu i za koje su uplaćeni doprinosi.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić izjavio je da je navažnije sprovesti reforme u penzijsko-invalidskom sistemu i prestati stimulisati građane da idu u penziju.
Đokić je rekao da se broj penionera i zaposlenih u Srpskoj gotovo izjednačio tako da će se morati i iz republičkog budžeta izdvajati dio sredstva za podršku sistemu penzijsko-invalidskog osiguranja.
Nedostatak hrane je rijetko razlog zbog kojeg ljudi gladuju. Danas svijet proizvodi dovoljno hrane da nahrani svakoga. Problem je u tome što sve više ljudi ne može priuštiti da kupi potrebnu hranu. Čak i prije nedavnog skoka cijena hrane milijardu ljudi su patili od hronične gladi, dok je dodatnih dvije milijarde iskusilo neuhranjenost što cijelu brojku ljudi koji nemaju obezbjeđenu hranu podiže na tri milijarde ili skoro polovinu svjetskog stanovništva.
Cijene hrane na globalnom nivou su najviše otkako je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) počela da ih nadgleda 1990. godine. Svjetska banka procjenjuje da je nedavni skok cijena hrane otjerao dodatnih 44 miliona ljudi iz zemalja u razvoju u siromaštvo.
Na sastanaku u martu na Univerzitetu u Pekingu kojeg su organizovali Inicijativa za politički dijalog Kolumbija univerziteta i Kineski centralni univerzitet finansija i ekonomije, naučnici i donosioci odluka su raspravljali o tome kako reformisati međunarodni monetarni sistem. Na kraju krajeva, čak i da sistem nije direktno izazvao skorašnje neravnoteže i nestabilnosti u globalnoj privredi, pokazao se nesposobnim da ih riješi.
Reforma će, naravno, zahtijevati intenzivne rasprave i djelovanje. Međutim, konsenzus postignut u Pekingu je da G-20 ove godine treba Read more
Poslovni guru Piter Draker je s pravom menadžment nazvao “najvažnijom inovacijom 20-og vijeka.” Tehnike upravljanja koje su nastale u velikim firmama u prethodnim decenijama su u velikoj mjeri doprinijele razvoju svjetske privrede, ali se postavlja pitanje hoće li ova velika inovacija preživjeti i u 21. vijeku. Ako je suditi po nedavno iznesenim stavovima u Vol strit džurnalu (Wall Street Journal) odgovor je da neće.
Nesporno je da su menadžeri korporacija u posljednjih 150 godina zaista riješili pitanje organizovanja hiljada radnika sa različitim vještinama i razbacanih na raznim lokacijama da obavljaju zahtjevne i kompleksne poslove. Decenijama su Read more
Prema “Globalnom izvještaju o konkurentnosti” Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) za 2010-2011 godinu Bosna i Hercegovina (BiH) je svrstana na 103. mjesto od ukupno 139 zemalja. Imajući u vidu da je Vlada RS krajem januara 2011. g. privrednicima nametnula nove poreze i doprinose, konkurentnost RS je bez ikakve sumnje dodatno srozana. Prema kriterijumima SEF-a konkurentnost se zasniva na 12 stubova počev od efikasnosti institucija, preko makroekonomske stabilnosti, do sofisticiranosti tržišta i inovativnog potencijala. Mi ćemo se ovdje fokusirati na sistem visokog obrazovanja i efikasnost tržišta rada.
Uspješne svjetske privrede se izdvajaju Read more
Interamerička razvojna banka objavila je prošlog jula da će ovo biti “decenija Latinske Amerike”. Par mjeseci kasnije je časopis The Economist prihvatio ideju koju od tada ponavljaju njeni bezbrojni branioci i stručnjaci.
Ništa na svijetu ne natjera vodicu na usta analitičarima kao nešto malo privrednog rasta. A Južna Amerika raste, šest posto prošle godine i 4.75% u 2011. prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U poređenju sa prilično slabim rastom u regionu tokom prethodne tri decenije, ovo podsjeća na brzinu dovoljnu za uzlijetanje. I u poređenju sa poražavajućim podacima iz Sjeverne Amerike i Evrope, rast zaista izgleda pozitivno supersonično. Od početka krize su berze u Latinskoj Americi značajno porasle, kao i cijene nekretnina u onih nekoliko zemalja koje imaju podatke o vrijednosti nekretnina. Nije ni čudo da su mnogi do te mjere uzbuđeni.